Ako vaše dijete s autizmom ne govori, govori tek malo ili mu je govor nekih dana težak, vjerojatno vam je netko spomenuo AAC ili potpomognutu komunikaciju. Ova objava jednostavnim riječima objašnjava što to znači. Riječ je o općim informacijama koje vam mogu pomoći da postavite dobra pitanja, a ne o preporuci za vaše dijete.
Što znači kratica
AAC dolazi od engleskog augmentative and alternative communication, odnosno augmentativna i alternativna komunikacija. Kod nas se najčešće naziva potpomognuta komunikacija.
- Augmentativna znači da nadopunjuje govor, primjerice kad netko govori malo, a slikama popunjava praznine.
- Alternativna znači da zamjenjuje govor, kad netko ne komunicira govorom.
Potpomognuta komunikacija nije jedan proizvod. To je svaki način sporazumijevanja osim govora: geste, znakovi, pokazivanje slika, ploče sa slovima, komunikacijske knjige te uređaji i aplikacije koji govore naglas. Većina ljudi koji je koriste kombinira više takvih načina, ovisno o trenutku.
Bez tehnologije, niska i visoka tehnologija
Potpomognuta komunikacija često se dijeli u tri skupine:
- Bez tehnologije: geste, izrazi lica, znakovi i govor tijela.
- Niska tehnologija: papirnati alati poput slikovnih kartica, komunikacijskih ploča i knjiga te ploča sa slovima.
- Visoka tehnologija: tableti, mobiteli i posebni uređaji koji govore naglas. Ovamo pripada i aplikacija poput Sona.
Te se skupine ne isključuju. Plastificirana papirnata ploča dobro dođe na bazenu ili plaži, ili kad se baterija isprazni, a aplikacija koja govori omogućuje da se dijete čuje i s drugog kraja sobe. Mnoge obitelji koriste oboje.
Tko koristi potpomognutu komunikaciju
Mnoga djeca i odrasli s autizmom koriste potpomognutu komunikaciju. Neki uopće ne govore. Neki govore, ali ne pouzdano, primjerice kad su umorni, uznemireni ili preopterećeni. Neki govore tečno, ali im je lakše tipkati ili pokazivati kad je tema složena ili emotivna. Potpomognuta komunikacija može biti korisna u svim tim situacijama; nije samo za one koji uopće ne govore.
Nije ni samo za osobe s autizmom: koriste je ljudi svih dobi, iz mnogo različitih razloga.
Česte brige
„Hoće li zbog toga moje dijete prestati učiti govoriti?“
To je briga koju roditelji najčešće spominju i posve je razumljiva. Stručne smjernice izravno se bave njome. Američko udruženje za govor, jezik i sluh (ASHA) navodi da ljudi ponekad vjeruju kako potpomognuta komunikacija smanjuje motivaciju za govor te upućuje na istraživanja prema kojima potpomognuta komunikacija, uz druge načine komuniciranja, može poduprijeti prirodni govor umjesto da ga koči. ASHA-ine smjernice o potpomognutoj komunikaciji možete pročitati i sami (na engleskom).
Svako je dijete drukčije, zato o tome razgovarajte s djetetovim logopedom.
„Je li moje dijete spremno za potpomognutu komunikaciju?“
Roditeljima se ponekad kaže da dijete prije potpomognute komunikacije mora savladati određene vještine. Iste ASHA-ine smjernice jasno kažu da za potpomognutu komunikaciju nema preduvjeta („There are no prerequisites for AAC intervention“). Drugim riječima, dijete ne mora najprije ništa dokazati.
„Moje dijete samo nasumično pritišće tipke.“
Istraživanjem svatko upoznaje novi način komunikacije. Bebe brbljaju prije nego što progovore, a djeca na sličan način često istražuju ploču sa simbolima. Te dodire možete iskoristiti kao priliku za razgovor: ako dijete dodirne STANI, možete reći: „Stani? Dobro, stajem.“
„Nije li potpomognuta komunikacija odustajanje od govora?“
Potpomognuta komunikacija znači „i“, a ne „ili“. To što je koristite ne znači da je itko prestao poticati govor. Znači da vaše dijete već danas ima način da ga se razumije, dok se sve ostalo nastavlja.
Kako početi
- Razgovarajte sa stručnjakom. Logoped, edukacijski rehabilitator ili drugi stručnjak za potpomognutu komunikaciju može procijeniti što vašem djetetu treba i pomoći vam usporediti mogućnosti, uključujući one niske tehnologije. Ako ne znate kome se obratiti, mogu vas uputiti djetetov liječnik, vrtić ili škola ili lokalna udruga za autizam.
- Počnite s riječima koje su djetetu važne. Omiljena hrana, ljudi i aktivnosti te riječi poput JOŠ, STANI, POMOZI i GOTOVO pojavljuju se mnogo puta dnevno.
- Koristite je i sami. Djeca uče jezik gledajući kako ga drugi koriste. Objava o modeliranju objašnjava kako to obitelji rade.
- Dajte vremena. Učenje bilo kojeg jezika dugo traje, a napredak rijetko ide ravnom crtom.
Gdje je tu Sono
Sono je jedna od mogućnosti visoke tehnologije. Možda odgovara vašem djetetu, a možda i ne, a tu je odluku najbolje donijeti s ljudima koji vaše dijete najbolje poznaju. Što god odabrali, papirnata rezervna ploča i strpljiv sugovornik jednako su važni kao i bilo koja aplikacija.